Astma je reaktivno oboljenje disajnih puteva koje karakteriše kratkoća daha, kašalj i otežano disanje. Nastaje usled: a) stezanja glatkih mišića oko disajnih puteva, b) oticanja ćelija sluznice i c) povećanog lučenja sluzi. Astma može biti izazvana alergijskom reakcijom, vežbanjem, infekcijama, stresom ili drugim nadražujućim sredstvima iz okoline, kao što su polen, materije koje se udišu, dim cigareta i zagađenje vazduha. To je jedno od najčešćih respiratornih poremećaja koji pogađa i odrasle i decu. Iako astma nije razlog koji sprečava osobu da vežba, astmatičari treba da zajedno sa svojim lekarom naprave odgovarajući program vežbanja. Približno 80 procenata astmatičara, posbeno sportista, doživljava napade astme tokom vežbanja (zove se astma izazvana vežbanjem ili skraćeno na engleskom EIA, exercise induced asthma), koje karakteriše umerena opstrukcija koja nije opasna po život, ali smanjuje takmičarsku sposobnost. Težina napada EIA povezana je sa intenzitetom vežbanja i potrebama za vazduhom, kao i sa ekološkim uslovima. Udisanje hladnog, suvog vazduha izgleda da prouzrokuje veću opstrukciju nego udisanje toplog, vlažnog vazduha.Nije potpuno jasno šta tačno uzrokuje EIA, ali se veruje da se EIA izaziva kada disajni putevi postanu suvi kada se vlaga iz vazduha apsorbuje dok prolazi kroz nos do donjeg dela pluća.

Većina osoba koje imaju kontrolisanu astmu imaće koristi od redovnog vežbanja, koje pomaže smanjenju potreba za udisanjem vazduha za različite zadatke, što im olakšava da obavljaju normalne svakodnevne aktivnosti sa manjim gubljenjem daha i ređim napadima astme. Nekoliko studija pokazalo je da redovno vežbanje može i da smanji broj i težinu napada astme izazvanih vežbanjem.
Bronhitis, oblik opstruktivnog plućnog oboljenja koje karakteriše upala bronhija, prvenstveno prouzrokuje pušenje cigareta, mada zagađenje vazduha i nezdravo radno okruženje mogu da imaju manju ulogu. Akutni bronhitis je pored toga i upala sluznica. Međutim, akutni bronhitis može da se javi i posle prehlade ili izlaganja određenim česticama prašine ili isparenjima, i da se izleči za nekoliko dana ili nedelja. Hronični bronhitis u najvećem broju slučajeva traje doživotno.
Emfizem je drugi oblik hroničnog oboljenja pluća koje uzrokuje hronična upala alveola, što za posledicu ima pucanje zidova alveola. Ovo prouzrokuje znatno smanjenje respiratorne funkcije. Klasični znakovi emfizema su hronični nedostatak daha i kašljanje. Emfizem i bronhitis se zajedno nazivaju hronična opstruktivna pulmonalna oboljenja, ili skraćenica na engleskom, COPD.

Laki trening će osobama sa hroničnim opstruktivnim bronhitisom možda koristiti, a možda i neće, što zavisi od težine njihovog oboljenja. Ove osobe treba pažljivo da proverava i prati njihov lekar. mada većina osoba sa hroničnim opstruktivnim bronhitisom ne popravljaju funkciju svojih pluća, vežbanjem mogu da se ostvare druga poboljšanja kao što je smanjena uznemirenost, telesna težina i stres, kao i poboljšana sposobnost za obavljanje svakodnevnih aktivnosti.
Osnovni ciljevi treninga su: a) da poboljšaju funkcionalni kapacitet, b) poboljšaju funkcionalno stanje, c) smanje težinu subjektivnog osećaja nedostatka vazduha, i d) poboljšaju kvalitet svog života.